emailvision.org

Svaki put možete doživjeti stres, to može biti zbog posla, financijskih problema, problema sa supružnikom ili obitelji, a može biti samo zbog prometnih gužvi – neočekivanih stvari. Male stvari zbog kojih vam krvni tlak malo raste, mogu stresti vaše tijelo. Ipak, trebate upravljati svojim stresom što je više moguće jer je utjecaj stresa na tijelo jako i definitivno štetan za vaše zdravlje.

Što je stres?

Stres se može pojaviti zbog promjena u okolini oko nas, pa će tijelo reagirati i odgovoriti na njega kao na zaštitni napor. Tijelo reagira na stres fizički, mentalno i emocionalno.

Tijelo reagira na sve što smatra opasnim, bez obzira je li to zapravo štetno ili ne. Kada se tijelo osjeća ugroženo, u tijelu se događa kemijska reakcija koja vam omogućuje da spriječite ozljede. Ova reakcija se naziva "bori se ili bježi" ili odgovor na stres. Kada vaše tijelo reagira na stres, osjetit ćete ubrzanje otkucaja srca, brže disanje, zatezanje mišića i porast krvnog tlaka.

Stres se može različito pojaviti među ljudima. Ono što uzrokuje stres kod vas ne mora nužno uzrokovati stres drugima. Sve ovisi o tome kako vidite stvari koje mogu uzrokovati stres i kako se nosite sa stresom. Blagi stres vam može pomoći da završite zadatak. Međutim, ako vam se dogodi jak stres ili kronični stres, to može biti štetno za vaše zdravlje.

Kako stres utječe na tijelo?

Kada se osjećate pod stresom, svi sustavi u vašem tijelu će reagirati na različite načine. Kronični stres može utjecati na vaše cjelokupno zdravlje.

U središnjem živčanom sustavu i endokrinom

Središnji živčani sustav najodgovorniji je za odgovor na stres, od prvog pojavljivanja stresa do njegovog nestanka. Središnji živčani sustav proizvodi odgovor "bori se ili bježi" kada je tijelo pod stresom. Također, daje naloge iz hipotalamusa nadbubrežnim žlijezdama za oslobađanje hormona adrenalina i kortizola.

Kada se kortizol i adrenalin oslobode, jetra proizvodi više šećera u krvi kako bi osigurala energiju vašem tijelu. Ako vaše tijelo ne iskoristi svu tu dodatnu energiju, ono će ponovno apsorbirati šećer u krvi. Međutim, za osobe koje su sklone dijabetesu tipa 2 (kao što su pretile osobe), taj se šećer u krvi uopće ne može apsorbirati, što rezultira povećanjem razine šećera u krvi.

Oslobađanje hormona adrenalina i kortizola uzrokuje ubrzanje otkucaja srca, ubrzano disanje, proširenje krvnih žila u rukama i nogama te povećanje razine glukoze u krvi. Kada stres počne nestajati, središnji živčani sustav je također prvi koji naređuje tijelu da se vrati u normalu.

Na dišni sustav

Stres čini da dišete brže u nastojanju da cirkulirate kisik kroz tijelo. Ovo možda nije problem za mnoge ljude, ali može uzrokovati probleme kod osoba s astmom ili emfizemom. Ubrzano disanje ili hiperventilacija također mogu uzrokovati napade panike.

Na kardiovaskularni sustav

Kada doživite akutni stres (stres nakratko, kao što je zastoj u prometu na cesti), vaš broj otkucaja srca se ubrzava, a krvne žile koje vode do velikih mišića i srca se šire. To uzrokuje povećanje volumena krvi koja se pumpa kroz tijelo i povećava krvni tlak. U vrijeme stresa, krv treba brzo cirkulirati po cijelom tijelu (osobito mozgu i jetri) kako bi tijelo dobilo energiju.

Također, kada ste pod kroničnim stresom (stres tijekom dužeg vremenskog razdoblja), broj otkucaja vašeg srca će se stalno povećavati. Krvni tlak i razina hormona stresa također će se stalno povećavati. Dakle, kronični stres može povećati rizik od razvoja hipertenzije, srčanog ili moždanog udara.

Na probavni sustav

Kada ste pod stresom, povećan broj otkucaja srca i disanje mogu poremetiti vaš probavni sustav. Možda jedete više ili manje nego inače. Vaš rizik doživljavanja žgaravica, refluks kiseline, mučnina, povraćanje ili bol u želucu također se mogu povećati. Stres također može utjecati na kretanje hrane u crijevima, što može dovesti do proljeva ili zatvora.

U skeletnom mišićnom sustavu

Vaši mišići će se zategnuti kada ste pod stresom, a zatim će se vratiti u normalu kada se smirite. Međutim, ako ste pod stalnim stresom, vaši mišići nemaju vremena za opuštanje. Dakle, ovi napeti mišići će uzrokovati glavobolje, bolove u leđima i bolove u cijelom tijelu.

Na reproduktivnom sustavu

Stres također utječe na vaš seksualni nagon. Možda će se vaš seksualni nagon smanjiti kada doživite kronični stres. Međutim, muškarci proizvode više testosterona tijekom stresa, što može povećati seksualno uzbuđenje u kratkom roku. Ako stres traje dulje vrijeme, razina muškog testosterona počet će opadati. To može ometati proizvodnju sperme, što će dovesti do erektilne disfunkcije ili impotencije.

U međuvremenu, kod žena stres može utjecati na menstrualni ciklus. Kada ste pod stresom, možete doživjeti nepravilne menstrualne cikluse, uopće nema menstruacije ili su vam menstruacije obilnije.

Na imunološki sustav

Kada ste pod stresom, tijelo stimulira imunološki sustav na rad. Ako je vaš stres privremen, pomoći će vašem tijelu da spriječi infekciju i zacijeli rane. Međutim, ako stres traje dulje vrijeme, tijelo će otpustiti hormon kortizol koji će inhibirati oslobađanje histamina i upalni odgovor na borbu protiv stranih tvari. Stoga će ljudi koji doživljavaju kronični stres biti osjetljiviji na bolesti, poput gripe, prehlade ili drugih zaraznih bolesti. Kronični stres također traje dulje da se oporavi od bolesti ili ozljede.

PROČITAJTE TAKOĐER

• Pazite, stres zbog posla može skratiti život
• Ne samo da se riješite stresa, odmor je dobar i za fizičko zdravlje
• 6 Glavni izvori stresa u braku