Nakon pada s bicikla, evo 4 stvari koje trebate učiniti |

Biciklizam je jedan od najzdravijih sportova. Osim što uključuje intenzivno fizičko kretanje, vožnja bicikla je korisna za smanjenje stresa. Međutim, riskirate nesreću ako se ne vozite sigurno, kao što je pad s bicikla.

Iako pad s bicikla, kao što je gubitak ravnoteže, obično uzrokuje samo manje ozljede, rizik od ozbiljnih ozljeda kao što su iščašenje zgloba i potres mozga ostaje.

Stoga morate poduzeti odgovarajuće mjere prve pomoći kada padnete s bicikla.

Prva pomoć pri padu s bicikla

Slijedi nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir kada pomažete sebi ili drugima kada padnete s bicikla.

1. Provjera stanja tijela

Kada padnete s bicikla, jedna od najčešćih pogrešaka pri rukovanju u hitnim slučajevima je pokušaj da se odmah ustanete.

Zapravo, to može ugroziti stanje ako se pokaže da ima ozljedu mišića, zglobova ili kostiju.

Umjesto da odmah ustanete i krenete, prvo pokušajte provjeriti stanje svog tijela.

Pokušajte primijetiti ima li bolova u određenim područjima ili ne osjećate ništa u udovima (rukama ili stopalima).

Zatim polako pokušajte pomicati glavu gore, dolje, desno i lijevo, bez obzira postoji li bol ili ne.

Slično tome, kada pomažete nekome tko je pao s bicikla, izbjegavajte pomicanje žrtve neposredno prije nego što se uvjerite da nema ozljeda.

2. Traženje pomoći

Ako osjetite jaku bol ili primijetite ozljedu zgloba ili kosti, nemojte riskirati da se odmah krenete.

Odmah zatražite pomoć od drugih ljudi oko sebe. Čak i ako ne dobijete pomoć odmah, ne biste se trebali prisiljavati da stojite ako se ne možete pomaknuti.

Ako nitko u vašem području nije pao s bicikla, slijedite korake u nastavku da biste dobili pomoć.

  • Vičite ili pravite buku kako biste privukli pažnju drugih koji su udaljeniji od mjesta gdje ste pali.
  • Kontaktirajte rodbinu, obitelj, prijatelja ili susjeda putem mobitela.
  • Ako ste ozbiljno ozlijeđeni, odmah nazovite hitne brojeve 118 ili 119 za hitnu medicinsku pomoć.

3. Pomoć prema stanju rane

Sljedeći korak za pomoć prilagođava se stanju rane ili ozljede.

Prometne nesreće poput pada s bicikla mogu uzrokovati otvorene rane, vanjsko krvarenje, ozljede zglobova i mišića te ozljede glave.

Manje rane i krvarenje

U slučaju nesreće koja uzrokuje ogrebotinu ili manje krvarenje, možete postupati na sljedeći način.

  • Očistite ranu tekućom vodom, a zatim je osušite sterilnom krpom ili gazom.
  • Ako u kutiji prve pomoći imate alkohol za trljanje, njime možete očistiti područje oko rane.
  • Ako rana krvari, pokušajte zaustaviti krvarenje pritiskom na ranu sterilnom krpom ili gazom.
  • Možete podići područje tijela koje krvari na ili iznad razine vašeg srca.
  • Nakon što krvarenje prestane, pokrijte ga zavojem ili zavojem ako je rana dovoljno široka ili ostavite na miru ako je rana mala.
  • Prije ustajanja i pokreta, odmorite na trenutak ozlijeđeni dio tijela.
  • Ako krvarenje ne prestane, odmah potražite liječničku pomoć. Moguće je da će kao posljedica pada s bicikla rani trebati šavove.

Ozljeda zglobova ili mišića

Kada vi ili netko drugi padnete s bicikla i zadobijete ozljedu, slijedite ove korake za sigurno rukovanje.

  • Kada dođe do iščašenja ili uganuća zgloba, nemojte pokušavati ispraviti njegov položaj jer to može uzrokovati oštećenje živca ili začepiti krvne žile.
  • Prema Američkoj akademiji ortopedskih kirurga, kada iščašite rame, držite rame u položaju.
  • Pokušajte poduprijeti ozlijeđenu ruku krpom ili zavojem vezanim za neiščašeno rame.
  • Odmah potražite liječničku pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi.
  • Koristite hladan oblog kako biste smanjili bol u ozlijeđenom području.
  • Ako iščašite gležanj ili ruku, izbjegavajte se prisiljavati da ponovno vozite bicikl.
  • Pazite da se ne bavite teškim fizičkim aktivnostima dok vas ne pregleda liječnik.

Ozljeda glave

Ozljede glave su ozbiljna stanja koja se moraju pažljivo liječiti.

Pokretanje prve pomoći za život, slijedite dolje navedene korake za prvu pomoć za ozljede glave uzrokovane padom s bicikla.

  • Ako je žrtva svjesna ozljede, pomozite mu da legne u udoban položaj.
  • Pazite da se ne pomičete previše i ne mijenjate položaj ozlijeđenog dijela glave.
  • Koristite hladan oblog kako biste smanjili bol.
  • Kada se bol pogorša i pokaže simptome kao što su vrtoglavica, mučnina i povraćanje, ili čak nakratko izgubi svijest, odmah potražite hitnu liječničku pomoć.

4. Provjera stanja bicikla

Ako nakon pada s bicikla niste ozbiljno ozlijeđeni i možete se kretati, provjerite stanje bicikla prije nego što se vratite na pedaliranje.

Obično se bicikl može oštetiti ako padnete dovoljno jako. Stoga, obratite pozornost na gume, disk kočnice ili ako strše žbice kotača bicikla.

Ako je bicikl oštećen, preporuča se da hodate ili vodite bicikl.

Važno je pripremiti se prije vožnje biciklom

Bolje je prije vožnje biciklom pripremiti sve potrebe i sigurnost za sprječavanje nesreća.

Pogotovo kada planirate putovanje na velike udaljenosti poput vožnje biciklom po brdu ili u šumi.

Ne zaboravite uvijek ponijeti rezervni lanac i zračnicu, mini pumpu za gume i što je najvažnije pribor prve pomoći.

Obavezno nosite i biciklističku opremu kao što su kacige i štitnici za koljena i laktove.

Sigurna priprema za vožnju biciklom može smanjiti rizik od ozljeda kada padnete s bicikla.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found