emailvision.org

Izvještavanje iz MayoClinic, u osnovi vam ne trebaju probiotici da bi vaše tijelo bilo zdravo. Međutim, ti mikroorganizmi mogu pomoći hraniti vašu probavu i zaštititi je od štetnih bakterija, baš kao što to čine "dobre" bakterije u vašem tijelu. Dakle, ako nije obavezno povećati unos probiotika, hoće li tijelo i dalje imati dobre koristi od tih mikroorganizama? Pogledajte objašnjenje u nastavku.

Što su probiotici?

Probiotici su bakterije koje pomažu u održavanju prirodne ravnoteže organizama u crijevima. Normalni ljudski probavni trakt sadrži oko 400 vrsta probiotičkih bakterija koje mogu smanjiti rast štetnih bakterija i promicati zdravlje probavnog sustava. Većina probiotika koji se koriste u zdravstvenim dodacima jesu sojevi bifidobakterije i laktobacila.

Probiotici pomažu vratiti broj dobrih bakterija u tijelu koje su možda iscrpljene upotrebom određenih antibiotika ili lijekova. Probiotici se preporučuju osobama koje pate od kroničnih gljivičnih infekcija, zatvora (otežano pražnjenje crijeva), proljeva te gastrointestinalnih i mokraćnih infekcija. Također se vjeruje da probiotici mogu ojačati imunološki sustav i kontrolirati težinu.

Gdje možemo pronaći probiotike?

Probiotike možete konzumirati iz fermentiranih prehrambenih proizvoda kao što su jogurt, kiseli kupus, tamna čokolada, kiseli krastavci, a također i kimchi. Jogurt sadrži visoku razinu laktobacila i acidofilusa koji povećavaju razinu dobrih bakterija u vašem tijelu.

Osim u hrani, probiotike možete pronaći i u suplementima. Probiotski suplementi trenutno su dostupni u raznim vrstama pripravaka. Počevši od kapsula, sirupa, do praha.

Koliko se probiotika može konzumirati dnevno?

Ne postoji točna doza koja bi odredila koliko probiotika treba konzumirati svaki dan. Istraživanje medicinskog centra Sveučilišta Maryland navodi da Lactobacillus acidophilus, tj. najčešće korištena vrsta probiotika može se preporučiti u dozama od oko 1 milijarde do 15 milijardi CFU (jedinica za stvaranje kolonija) dnevno. Međutim, u pakiranim jogurtima i sličnim proizvodima rijetko se navodi količina CFU.

Consumer Reports je 2011. zabilježio da većina proizvoda od jogurta sadrži CFU u rasponu od 90 milijardi do 500 milijardi po obroku. Dok probiotski dodaci općenito nude 20 do 70 milijardi CFU.

Osim toga, morate imati na umu da je količina probiotika potrebna svakoj osobi različita, ovisno o nekoliko čimbenika kao što su tjelesna stanja i određene bolesti.

Ima li nuspojava uzimanja probiotika?

Kada prvi put počnete uzimati probiotike, možete osjetiti simptome kao što su nadutost, glavobolja ili osip na koži. Općenito, ovi simptomi će se s vremenom smanjiti. Probiotike možete uzimati neograničeno. Osim ako nemate alergiju na mlijeko. Ako imate alergijsku reakciju na lactobacillus, acidophilus, bifidobacterium ili Streptococcus thermophilus, onda morate ponovno razmisliti o uzimanju probiotika.

I dalje se trebate posavjetovati sa svojim liječnikom kada se odlučite za uzimanje probiotičkih dodataka. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema koji bi mogli uzrokovati da vaše tijelo negativno reagira na probiotike.

Ako imate oslabljen imunološki sustav, obično se ne preporučuje uzimanje probiotika jer mogu povećati rizik od određenih infekcija.