emailvision.org

Donedavno je više ljudi trebalo organe nego donori. Zapravo, mnogim ljudima prijeko trebaju donatori organa kao što su bubrezi, jetra, srce, pluća i drugi. Ako razmišljate o tome, evo stvari koje trebate znati o postupcima darivanja organa.

Koji su postupci darivanja organa?

Citiram iz klinike Cleveland, doniranje organa je kirurški proces uklanjanjem organa ili tkiva od davatelja i stavljanjem u primatelja darivatelja.

U ovom zahvatu potrebno je napraviti transplantaciju organa jer primateljev organ otkaže ili je oštećen zbog određenih zdravstvenih stanja.

Ne može biti nemarno, prije nego što odlučite postati darivatelj organa, evo nekoliko stvari koje trebate znati o postupcima darivanja organa.

1. Kandidati za darivatelje organa

Gotovo svi ljudi svih dobi imaju potencijal donirati organe, žive i mrtve.

Ako netko umre, liječnik će naravno prvo procijeniti da prilagodi donora. To se temelji na povijesti bolesti, kao i na dobi.

Organizacija odgovorna za postupak darivanja organa utvrdit će je li to prikladno ili ne.

Dok ste još živi, ​​možete i darovati, bez obzira jeste li u krvnom srodstvu ili ne.

Međutim, trebate reći medicinskom timu ako imate određena zdravstvena stanja poput raka, HIV-a, dijabetesa, bolesti bubrega ili bolesti srca.

2. Koraci da postanete darivatelj organa

Prvo što možete učiniti je registrirati se kod određene organizacije kao potencijalnog donatora ako ste umrli.

Na primjer, postoji Nacionalni odbor za transplantaciju za Indoneziju. Kasnije će postojati obrazac koji se mora ispuniti kao i dobivanje donatorske iskaznice.

Ovo je jedan od zakonskih načina da date pristanak da ćete kasnije htjeti donirati organe, tkiva i donore oka.

Ako želite darovati organ dok ste još živi, ​​možete razgovarati s medicinskim timom za transplantaciju organa ili se prijaviti u bolnicu kojoj je potrebna.

O svojoj želji i odluci da postanete darivatelj dobro je reći obitelji kako kasnije ne bi došlo do nesporazuma.

3. Krvna grupa i vrsta tkiva darivatelja

Za primatelje transplantacije lakše je dobiti organe od ljudi koji imaju istu krvnu grupu i vrstu tkiva.

Time se smanjuje mogućnost da tijelo primatelja odbaci novi organ.

Obično će liječnički tim unaprijed provesti niz testova kako bi utvrdio odgovaraju li krvna grupa i vrsta tkiva darivatelja primatelju presađenog organa.

4. Postati darivatelj je dobrovoljno

Morate znati da je postupak doniranja organa nešto što prije nema prisile.

Prema propisima Ministarstva zdravstva, svatko može postati dobrovoljni darivatelj, a da ne traži ništa zauzvrat.

Plaćanje ili kupnja i prodaja organa strogo je zabranjeno u Indoneziji. Ovaj zakon je u zakonu.

5. Davanje života primateljima donatora

Najveća prednost darivatelja organa je ta što možete pomoći “biti spasilac” nečijeg života.

Ta osoba može biti muž, žena, dijete, roditelj, brat, sestra, bliski prijatelj ili čak netko koga ne poznajete.

6. Rizici nakon darivanja organa

Općenito, nakon postupka darivanja organa nema značajnijih zdravstvenih problema.

Morate znati da i dok ste živi možete donirati neke organe bez dugotrajnih zdravstvenih problema u budućnosti.

Na primjer, možete donirati bubreg. Transplantacija bubrega je kirurški zahvat kojim se stavlja zdrav bubreg od živog ili umrlog darivatelja.

Ovu transplantaciju potrebno je napraviti kada bubrezi izgube sposobnost filtriranja kako bi se nakupile štetne tekućine što dovodi do zatajenja bubrega.

Osim ožiljaka, neki darivatelji mogu imati dugotrajne probleme, kao što su bol, oštećenje živaca, hernije ili crijevna opstrukcija. Međutim, to je prilično rijetko.

7. Operativni rizik

Operativni zahvati donora klasificiraju se kao veliki kirurški zahvati. Kada postanete darivatelj organa dok ste živi, ​​uvijek postoji rizik od velike operacije.

Neki od rizika uključuju krvarenje, infekciju, krvne ugruške, alergijske reakcije i oštećenje organa ili tkiva u blizini organa darivatelja.

Iako postoji opća anestezija tijekom operacije, moguće je osjetiti bol tijekom procesa oporavka.

Velika je vjerojatnost da će vašem tijelu trebati neko vrijeme da se potpuno oporavi nakon operacije.

8. Odluka da postanete darivatelj organa

Dobro razmislite o prednostima i rizicima doniranja organa prije nego što odlučite postati darivatelj.

Vrlo je važno dobiti potpune informacije prije nego što donesete odluku.

Razgovarajte s liječničkim timom o postupcima, koracima operacije i budućem zdravlju nakon darivanja organa.

Najvažnije je, uvijek zapamtite da je ovo isključivo vaša odluka. Ne dopustite da drugi utječu na vaše odluke.

9. Emocije nakon darivanja organa

Živi darivatelji organa obično su zadovoljni svojom odlukom jer smatraju da su pomogli drugima.

Iako ponekad transplantacije organa ne uspiju, darivatelji se i dalje osjećaju pozitivno jer smatraju da su dali sve od sebe.

Međutim, još uvijek je moguće da ćete se osjećati žao ili zbunjeni zbog toga kako se osjećate nakon darivanja organa.

Obično se to događa kao rezultat rezultata transplantacije organa koji ne ispunjavaju očekivanja ili darivatelj od samog početka još uvijek nije siguran u svoju odluku.