7 hormona koji utječu na vaš probavni sustav

Vaš probavni sustav ne radi sam, već mu pomažu razni enzimi i hormoni. Neki od njih igraju izravnu ulogu u probavnom procesu, uključujući osjećaj gladi i sviđanje određenih vrsta hrane.

Od mnogih hormona, koji najviše utječe na vaš probavni sustav?

Pregled probavnih hormona

Hormoni su kemijske tvari koje proizvode posebne stanice zvane endokrine stanice. Jednom proizvedeni, hormoni ulaze u krvotok i dostavljaju se stanicama koje ih trebaju. Te stanice zatim hvataju hormon pomoću receptora.

Nakon što dođe do stanica, svaka vrsta hormona će djelovati na različite načine. Postoje hormoni koji stvaraju nove proteine, aktiviraju probavne enzime ili olakšavaju kretanje tvari u i iz stanica.

Probavne hormone proizvode epitelne stanice u sluznici želuca i tankog crijeva. Hormon tada ulazi u krvotok i cirkulira do probavnog trakta uključujući jetru, gušteraču i druge dijelove probavnog sustava.

U obavljanju svoje funkcije, probavni hormoni rade zajedno s probavnim živčanim sustavom. Oba reguliraju kontrolu apetita, probavu hrane, energetsku ravnotežu, razinu šećera u krvi i drugo.

Kada je probavni proces u tijeku, živčani sustav u crijevima nastavit će slati signale u mozak. Ovi signali sadrže informacije o vašem probavnom stanju te količini i kvaliteti hrane koju jedete.

Hormoni koji utječu na probavu

Mnogo je hormona povezanih s probavnim sustavom. Neke vrste hormona djeluju izravno na probavni proces, ali postoje i hormoni iz drugih organskih sustava koji imaju neizravnu ulogu.

Ovdje su najčešći hormoni.

1. Grelin

Grelin je hormon koji proizvodi želudac, kao i crijeva, gušterača i mozak u malim količinama. Njegove funkcije variraju, ali grelin je najpoznatiji kao 'hormon gladi' jer potiče apetit i povećava unos hrane.

Većina proizvodnje grelina je pod utjecajem unosa hrane. Količina u krvi se povećava kada postite ili niste jeli nekoliko sati. Zatim će se količina smanjiti kada se želudac počne puniti hranom.

Ako vam je teško obuzdati glad, grelin bi mogao biti glavni um. Količina grelina se povećava kada je osoba na dijeti. Možda je to i razlog zašto se mnogima teško pridržavati prehrane smanjenjem unosa hrane.

Možete ubrzati pad grelina jedući više vlakana i proteina nego masti. Razlog je u tome što grelin zapravo povećava skladištenje masnoće tako da uzrokuje tendenciju povećanja težine.

2. Gastrin

Gastrin je probavni hormon koji proizvode G stanice u sluznici želuca i gornjeg dijela tankog crijeva. Ovaj hormon potiče oslobađanje želučane kiseline koja će se koristiti za razgradnju proteina i ubijanje klica u hrani.

Osim toga, gastrin također potiče oslobađanje enzima gušterače, pražnjenje žučnog mjehura, kretanje crijevnih mišića i stvaranje sluznice želuca. Žuč i probavni enzimi iz gušterače kasnije će se koristiti u probavnom procesu.

Proizvodnja gastrina počinje kada mozak percipira prisutnost hrane. Trbušni mišići koji se rastežu prilikom mljevenja hrane također pokreću oslobađanje gastrina. Količina ovog hormona se smanjuje tek kada se želudac isprazni i pH postane vrlo kisel.

3. Kolecistokinin

Kolecistokinin (CCK) je probavni hormon koji proizvode I stanice u duodenumu. Ovaj hormon može usporiti pražnjenje želuca, potaknuti oslobađanje žuči i pružiti kratak osjećaj sitosti prilikom jela.

CCK hormon također potiče oslobađanje sokova gušterače i enzima u probavnom procesu. To je vrlo važno, jer su enzimi gušterače potrebni za probavu ugljikohidrata, proteina i masti u hrani.

Ovaj hormon počinje se proizvoditi kada mast i protein uđu u želudac. Otprilike 15 minuta nakon jela, razina CCK u krvi će se povećati i smanjiti tek tri sata kasnije. Njegova proizvodnja je smanjena u prisutnosti somatostatina i žučnih hormona.

4. Secretin

Sekretin proizvode S stanice u sluznici duodenuma. Ovaj hormon djeluje tako da stimulira oslobađanje vode i spojeva bikarbonata iz gušterače. Osim toga, poznato je da sekretin usporava pražnjenje želuca.

Proizvodnja sekretina počinje kada se poveća količina želučane kiseline tako da želučani pH postaje vrlo nizak. U međuvremenu, bikarbonat je alkalna tvar. Potičući proizvodnju bikarbonata, sekretin može neutralizirati želučanu kiselinu.

5. Peptid gušterače YY (PYY)

Peptid gušterače YY ili peptid YY (PYY) je probavni hormon koji proizvode L stanice tankog crijeva, upravo na kraju tankog crijeva zvanom ileum (apsorpciono crijevo).

Kada završite s jelom, tanko crijevo će početi proizvoditi PYY. Ovaj hormon tada ulazi u krvotok i veže se na živčane receptore u mozgu. To uzrokuje smanjenje apetita pa se osjećate siti.

6. Somatostatin

Somatostatin je peptidni hormon koji proizvode D stanice tankog crijeva. Ovaj hormon djeluje tako da inhibira oslobađanje želučane kiseline i drugih probavnih hormona, uključujući grelin i gastrin.

Hormon somatostatin također usporava kretanje žučnog mjehura i crijeva te inhibira oslobađanje hormona lipaze iz gušterače. Ovaj hormon se proizvodi kada jedete, posebno kada mast počinje ulaziti u tanko crijevo.

7. Serotonin

Poznat kao hormon sreće, serotonin igra ulogu u stabilizaciji raspoloženje, radosti i sreće. Ovaj hormon može povećati sposobnost mozga za pohranjivanje sjećanja i pomoći u regulaciji sna i apetita.

Nedavno je studija od stanica ponovno dokazao sposobnost serotonina u održavanju probavnog zdravlja. Pokazalo se da serotonin može smanjiti sposobnost raznih bakterija u crijevima da uzrokuju zarazne bolesti.

Iz testiranja gena, čini se da je serotonin uspio smanjiti ekspresiju (proces reakcije) skupine gena koje bakterije koriste za izazivanje bolesti.

Provedeni su dodatni eksperimenti kako bi se ispitao učinak na ljudima. Nakon korištenja ljudskih stanica, rezultati su također pokazali da bakterije koje su bile izložene serotoninu više ne mogu proizvoditi zarazne lezije.

Svaki dan crijeva proizvode više od 20 probavnih hormona. Svi oni međusobno rade ne samo da bi vas poželili jesti, već i da bi izvršili probavni proces kako bi tijelo moglo apsorbirati potrebne hranjive tvari.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found