Važnost hrabrosti kao ključa uspješnog života •

Na svako ljudsko ponašanje utječe misaoni proces koji u konačnici stvara odluku. Ali da bismo mogli donositi ispravne odluke, moramo kontrolirati pohlepu u sebi kako ne bismo bezbrižno dali prioritet odlukama koje mogu dovesti do katastrofe - iako je to ponekad primamljivo učiniti. Odlučnost će imati mnogo pozitivnih učinaka na vaš karakter. Ustrajnost se čak smatra važnim čimbenikom uspjeha u životu kako bi se postigao cilj.

Što se podrazumijeva pod upornošću?

Jednostavno rečeno, odlučnost se može definirati kao sposobnost da se na trenutak kontrolirate kako biste napustili lažne želje za postizanjem dugoročnih ciljeva koji su svakako veći. Odlučnost nije povezana samo s motivacijom ili odlučnošću da se nešto postigne, ona također uključuje kontrolu načina razmišljanja i svakodnevnih navika. A da biste se mogli kontrolirati, sve svoje radnje i ponašanja morate činiti svjesno, uključujući sposobnost logičnog razmišljanja i reguliranja emocija, te sposobnost odupiranja iskušenju.

Mnogi vjeruju da je upornost važan čimbenik u promjeni načina života. Uz dobru samokontrolu, možemo usvojiti zdravu prehranu i dosljednu tjelovježbu, izbjegavati nezdrave opijate poput cigareta i alkohola ili prestati odgađati.

Zašto je važno imati hrabrosti?

Na neuspjeh u postizanju cilja može utjecati mnogo stvari - ne samo nedostatak samokontrole ili odlučnosti. No stručnjaci vjeruju da je upornost neophodna za postizanje ovog cilja.

Studija iz 1960. testirala je samokontrolu u djetinjstvu. Svako dijete je dobilo marshmallow. Ako žele pričekati 15 minuta, dobit će dva marshmallowa. Istraživači su proveli naknadna promatranja dok nisu postali odrasli i otkrili da je skupina djece koja je odlučila čekati da dobije dva marshmallowa imala bolju razinu akademskog uspjeha, kvalitetu fizičkog i socijalnog zdravlja. Iz toga istraživač zaključuje da moć samokontrole koja je usađena od djetinjstva može biti zaštita od nepromišljenog načina života kada odrastu. Ovo istraživanje poznato je kao "eksperiment marshmallow".

Nalazi ove studije u skladu su s nedavnim studijama koje pokazuju da je manja vjerojatnost da će pojedinci koji imaju odlučnost odgoditi užitak biti impulzivni. Drugi istraživači su također otkrili da je samokontrola u odrasloj dobi potrebna za održavanje društvenih odnosa, održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja te sprječavanje zlouporabe alkohola i droga.

Hrabrost također ima rok trajanja

Mnogi psiholozi također vjeruju da moć samokontrole ima granice, tako da se nečija odlučnost može iscrpiti. Zapravo, suzdržavanje ili strpljenje da dobijete nešto što želite ili čak trebate također ima utjecaj na vaše mentalno stanje. Ustrajnost se može usporediti s mišićem. Predugo nekorištenje će iscrpiti njegovu snagu, ali previše korištenja može uzrokovati brzo istrošenost mišića i njihovu neučinkovitost.

U studiji iz 1998. istraživači su ispitanike smjestili u prostoriju koja je mirisala mirisom kolača. Sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine: jedna je dobila samo jedan uzorak kolačića, dok je druga dobila nekoliko uzoraka u posudi. Zatim im je dodijeljeno da riješe zagonetku. Na kraju studije, grupa kojoj je dat jedan uzorak kolačića odustala je brže od grupe kojoj je dat veći broj kolačića. To pokazuje da samokontrola može dramatično pasti pod određenim uvjetima.

Međutim, na rezultate ovih istraživanja može utjecati tjelesno stanje svakog ispitanika. Možda se neće moći usredotočiti na posao zbog gladi ili zbog želje za grickanjem. Mozak je najsloženiji organ u tijelu i zahtijeva puno energije da bi održao optimalan rad. Stoga mozak kojem nedostaje goriva može žrtvovati procese samokontrole. Drugi psihološki aspekti također mogu igrati ulogu u vašem padu odlučnosti, kao što je vaše raspoloženje, kao i nečija načela i stavovi prema podražaju.

Postoji li način za jačanje hrabrosti?

Evo nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste spriječili da vaša odlučnost drastično padne:

  • Upoznajte svoje stanje – kada počnete gubiti sposobnost da se kontrolirate, s vremena na vrijeme napravite nekoliko izuzetaka, a da pritom ne izgubite potpunu kontrolu. Na primjer, kada ste na dijeti, odvojite jedan "varajući" dan tjedno da jedete "nezdravu" hranu koju želite, a zatim se vratite svojoj uobičajenoj rutini prehrane.
  • Preusmjerite pozornost – kada se suočite s porivom da učinite nešto što može odgoditi vaš cilj, pokušajte skrenuti misli radeći nešto drugo. Važno je odvratiti misli od trenutne želje da ostanete usredotočeni na svoj cilj.
  • Stvorite novu naviku Stres dok se pokušavamo usredotočiti na ciljeve može nas natjerati da se vratimo starim navikama koje nas zapravo drže podalje od samog cilja. Nova navika koja nije u suprotnosti s ciljem može učiniti stanje uma opuštenijim i spriječiti osjećaj dosade.
  • Postižite svoj cilj polako – Jedan od razloga zašto osoba brzo odustane je taj što se cilj čini vrlo teškim za postizanje, a želi se postići u kratkom vremenu. Jedan od načina da spriječite da odustanete na pola puta je da posao radite polako i postupno. Nemojte se previše vezati za to koliko porcija morate obaviti, već se pokušajte usredotočiti na proces i napredak učinjenog.
  • Budi svoj – kao klišej, najvažnije je u postizanju cilja shvatiti što stvarno želite postići. Prisiljavanje sebe da ispunite ili slijedite ciljeve koje su drugi postavili stavit će vas na vrlo težak teret jer se ne podudara s onim što stvarno želite. To je ono zbog čega se vaša odlučnost lako pokoleba nasred ceste.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found