Je li istina da su biljne masti zdravije? |

Prema izvoru, mast se dijeli na životinjsku i biljnu mast. Biljne masti se često promiču kao izvor zdravih nezasićenih masti s više koristi od životinjskih masti. Stvarno?

Što je biljna mast?

Biljne masti su masti koje dolaze iz sjemenki ili drugih dijelova biljke. Poput životinjskih masti, biljne masti također mogu biti krute ili tekuće na sobnoj temperaturi. Tekuće masti poznatije su kao biljna ulja.

Proizvođači proizvode biljno ulje uzimajući ulje iz određenih dijelova biljke. Taj se proces može izvesti mehanički drobljenjem sjemena biljaka ili kemijski pomoću otapala.

Proizvođači tada mogu rafinirati ulje koje je ekstrahirano iz biljke. Ako je potrebno, proizvođači ulja također mogu provesti daljnju rafinaciju ili promijeniti svojstva biljnih ulja upotrebom kemikalija.

Kemijski se biljne masti ne razlikuju od životinjskih masti koje se sastoje od triglicerida. Biljna ulja također sadrže zasićene masti, mononezasićene i polinezasićene masti te trans masti (u određenim proizvodima).

Biljna ulja koja su bogata nezasićenim mastima uključuju maslinovo ulje, suncokretovo ulje, ulje kanole i sojino ulje. U međuvremenu, ulja s visokim sadržajem zasićenih masti su kokosovo ulje, palmino ulje i ulje palminih koštica.

Prednosti biljnih masti za zdravlje

Ovdje su neke od prednosti koje možete dobiti od konzumacije biljnih ulja.

1. Kontrolirajte razinu kolesterola

Biljna ulja su izvor nezasićenih masti, posebno u obliku omega-3 i omega-6. Primjeri ulja koja sadrže najviše oba su sezamovo ulje, ulje sjemenki grožđa, ulje šafranike i suncokretovo ulje.

Omega-3 i omega-6 mogu pomoći u snižavanju lošeg LDL kolesterola (lipoproteina niske gustoće) i kontroliranju ukupnog kolesterola u krvi na zdraviju razinu. Na taj način također pomažu u održavanju zdravog srca i krvnih žila.

2. Održavajte zdravlje i funkciju mozga

Ulje kikirikija i bademovo ulje, ne samo bogato omega-3 mastima, već i vitaminom E. Adekvatan unos omega-3 i vitamina E prava je kombinacija za zdrav rad mozga.

Omega-3 pomažu u stvaranju mijelina, koji je masna ovojnica koja štiti živce i ubrzava živčanu signalizaciju. U međuvremenu, vitamin E djeluje kao antioksidans koji štiti moždane stanice od oštećenja slobodnih radikala.

3. Pomaže u obavljanju raznih tjelesnih funkcija

Osim što tijelu osigurava energetske rezerve, masnoća ima i mnoge druge funkcije. Masti iz biljnih ulja mogu biti jastuk koji štiti vitalne organe, zagrijava tijelo i pomaže u obavljanju staničnih funkcija.

Tijelu je također potrebna mast za obavljanje funkcija tjelesnog imunološkog sustava i za stvaranje važnih hormona. Bez odgovarajućeg unosa masti vaše tijelo ne može obavljati sve ove važne funkcije.

4. Pomaže apsorpciju vitamina

Vitamini se dijele u dvije skupine, a to su vitamini topljivi u mastima i vitamini topljivi u vodi. Vitamini koji su klasificirani kao topljivi u mastima su vitamini A, D, E i K. U međuvremenu, vitamini topivi u vodi sastoje se od vitamina B kompleksa i C.

Iako često uzimate vitamine, vaše tijelo ih neće moći apsorbirati ako vam nedostaje unos masti. Dodavanje biljnih ulja u vašu svakodnevnu prehranu najlakši je način da zadovoljite svoje potrebe za mastima.

Jesu li biljne masti zdravije?

Hoće li mast zapravo ili ne ovisi o samoj vrsti masti, a ne o izvoru. Iako su biljna ulja obično zdravija, neosporno je da ovi proizvodi sadrže i zasićene masti koje nisu dobre za tijelo.

Neki uljni proizvodi iz biljaka čak sadrže trans masti koje dolaze iz procesa hidrogenacije. Razne studije su pokazale vezu između konzumacije trans masti i rizika od bolesti kao što su bolesti srca, rak i dijabetes.

Dakle, nemojte birati samo biljno ulje jer mislite da je ovaj proizvod definitivno zdraviji od životinjskih proizvoda. Ključno je odabrati izvore nezasićenih masti i omega-3 te ograničiti unos zasićenih masti.

Kao vodič, u nastavku su preporuke u vezi s konzumacijom masne hrane od strane Odbora za prehranu Američkog udruženja za srce.

  • Konzumiranje masti oko 25-35% ukupnih kalorija u jednom danu dolazi od ribe, maslinovog ulja, kukuruznog ulja i orašastih plodova.
  • Ograničite količinu zasićenih masti na najviše 6% ukupnih kalorija u danu. Ako dnevno unosite 2000 kcal, hrane koja sadrži zasićene masnoće ne smijete unositi više od 16 grama.
  • Ograničite trans masti na samo 1% u jednom danu. Ako su vaše dnevne kalorijske potrebe 2.000 kcal, ne biste trebali unositi više od 2 grama trans masti.
  • Povećajte potrošnju izvora mononezasićenih masti, polinezasićenih masti i omega-3 masnih kiselina.

Poput životinjskih masti, biljne masti za koje se tvrdi da su zdrave također imaju prednosti i nedostatke. Pobrinite se da ga konzumirate u razumnim količinama i uravnotežite ga s raznim drugim hranjivim tvarima kako biste održali zdravlje.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found