emailvision.org

Jeste li čuli za Parkinsonovu bolest? Ova bolest može uzrokovati gubitak kontrole nad funkcijom pokreta u tijelu osobe. Stoga će oboljeli imati poteškoća u obavljanju jednostavnih dnevnih aktivnosti, poput hodanja, pisanja ili čak zakopčavanja košulje. Međutim, znate li što uzrokuje Parkinsonovu bolest? Evo potpune recenzije za vas.

Kako nastaje Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest nastaje zbog gubitka, smrti ili poremećaja živčanih stanica (neurona) u dijelu mozga koji se naziva supstancija nigra. Živčane stanice u ovom dijelu funkcioniraju za proizvodnju kemikalije u mozgu koja se zove dopamin. Sam dopamin djeluje kao glasnik iz mozga u živčani sustav koji pomaže u kontroli i koordinaciji pokreta tijela.

Ako te živčane stanice umru, budu izgubljene ili oštećene, količina dopamina u mozgu se smanjuje. Ovo stanje uzrokuje da mozak ne može pravilno raditi u kontroli kretanja. Kao rezultat toga, pokreti tijela osobe postaju spori ili se javljaju druge abnormalne promjene kretanja.

Gubitak ovih živčanih stanica je spor proces. Stoga se Parkinsonovi simptomi mogu pojaviti postupno i pogoršati se tijekom vremena. Čak je i NHS rekao da su se ovi simptomi također počeli javljati i razvijati tek kada su živčane stanice u supstanciji nigra izgubile čak 80 posto.

Što uzrokuje Parkinsonovu bolest?

Do sada nije pouzdano poznat uzrok gubitka živčanih stanica u supstanciji nigra kod osoba s Parkinsonovom bolešću. Međutim, znanstvenici vjeruju da kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika igra ulogu u nastanku stanja. Slijede potpune informacije o uzrocima Parkinsonove bolesti:

• Genetika

Neke bolesti mogu biti nasljedne, ali to ne utječe u potpunosti na Parkinsonovu bolest. Zaklada za Parkinsonovu bolest kaže da je razlog to što genetski čimbenici utječu samo na oko 10-15 posto svih oboljelih od Parkinsonove bolesti.

Najčešći genetski učinak koji pokreće Parkinsonovu bolest je mutacija gena zvanog LRRK2. Međutim, slučajevi ove genske mutacije su još uvijek rijetki i obično se javljaju u obiteljima sjevernoafričkog i židovskog podrijetla. Osoba koja ima ovu mutaciju gena također može biti izložena riziku od razvoja Parkinsonove bolesti u budućnosti, ali ona također možda nikada neće razviti bolest.

• Okoliš

Kao i kod genetike, okolišni čimbenici također nisu u potpunosti odgovorni za Parkinsonovu bolest. Zapravo, navodi NHS, dokazi koji povezuju čimbenike okoliša s Parkinsonovom bolešću su neuvjerljivi.

Čimbenici okoliša, kao što su izloženost toksinima (pesticidi, herbicidi i onečišćenje zraka) i teškim metalima i ponovljene ozljede glave, povećavaju rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Međutim, ovaj rizik je relativno mali. Čimbenici okoliša mogu utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti, osobito kod osoba koje također imaju genetsku osjetljivost.

Uz gore navedene uzroke, kod osoba s Parkinsonovom bolešću javljaju se i druga stanja i promjene u mozgu. Vjeruje se da ovo stanje sadrži važne tragove o uzroku Parkinsonove bolesti, naime prisutnost: Lewyjeva tijela ili nakupine određenih tvari, uključujući protein alfa-sinuklein, koje su neobične u živčanim stanicama mozga.

Koji čimbenici povećavaju rizik od razvoja Parkinsonove bolesti?

Kaže se da nekoliko čimbenika, uključujući okoliš, povećava rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Iako nije u potpunosti uzrok, morate obratiti pozornost na ove čimbenike kako biste mogli spriječiti Parkinsonovu bolest u budućnosti. Sljedeći su čimbenici rizika za Parkinsonovu bolest kojih biste trebali biti svjesni:

• Dob

Parkinsonova bolest je čest poremećaj kod starijih (starijih) ili starijih od 50 godina. Mlađi ljudi rijetko obolijevaju od Parkinsonove bolesti, iako se bolest može dijagnosticirati i u mlađoj dobi. Stoga se rizik od Parkinsonove bolesti povećava s godinama.

• Spol

Muškarci su podložniji Parkinsonovoj bolesti od žena, iako za to nema definitivnog objašnjenja. Prema Nacionalnom institutu za starenje, bolest pogađa 50 posto više muškaraca nego žena.

• Potomci

Parkinsonova bolest nije nasljedna bolest. Međutim, veći ste rizik od razvoja bolesti ako imate člana obitelji s poviješću Parkinsonove bolesti. Iako je rizik vrlo mali, to se može dogoditi zbog genetskih čimbenika koji mogu biti uzrok Parkinsonove bolesti.

• Izloženost otrovu

Izloženost toksinima, poput pesticida, herbicida i štetnih tvari u onečišćenju zraka, navodno povećava rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. Za pesticide i herbicide koji se često koriste u plantažama kaže se da uzrokuju oksidativni stres i oštećenje stanica u tijelu, što je usko povezano s Parkinsonovom bolešću.

Nekoliko studija je također otkrilo da različite vrste zagađivača zraka, uključujući ozon, dušikov dioksid i bakrene metale u zraku (živa i mangan) također mogu povećati rizik od Parkinsonove bolesti, iako je relativno mali.

Osim ovih štetnih tvari, kemikalije koje se često koriste kao otapala u mnogim industrijama, a to su trikloretilen (TCE) i poliklorirani bifenili (PCB), također su povezani s rizikom od Parkinsonove bolesti, posebno uz dugotrajnu izloženost.

• Izlaganje metalu

Smatra se da je izloženost raznim metalima iz određenih zanimanja povezana s razvojem Parkinsonove bolesti. Međutim, dugotrajnu izloženost metalima nije lako izmjeriti, a rezultati studija koje mjere povezanost između rizika od Parkinsonove bolesti i određenih metala također su nedosljedni.

• Ozljeda glave

Kao jedan od čimbenika rizika koji može uzrokovati Parkinsonovu bolest spominje se i traumatska ozljeda mozga. Međutim, razvoj bolesti općenito se osjeća tek nekoliko godina nakon ozljede. Mehanizam koji je u osnovi toga još je nejasan.

• Određeni poslovi

Određena zanimanja povezana su s rizikom od Parkinsonove bolesti. To može biti usko povezano sa zanimanjima gdje postoji rizik od izloženosti određenim toksinima, kemikalijama ili metalima, kao što su poljoprivredni ili industrijski radnici.

• Nastanjeno područje

Određena područja stanovanja također mogu povećati rizik od razvoja Parkinsonove bolesti. To je povezano s razlikama u čimbenicima okoliša i genetskim rizikom. Nekoliko studija je zaključilo da ljudi koji žive u ruralnim područjima imaju veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti zbog čimbenika rizika za izloženost toksinima iz poljoprivrednih područja.

No, treba napomenuti i da je netko tko živi u urbanim sredinama također izložen riziku od onečišćenja zraka, što se također često povezuje s rizikom od Parkinsonove bolesti.

• Mlijeko niske masnoće

Prema studiji objavljenoj u Medicinski časopis Američke akademije za neurologijuLjudi koji su konzumirali najmanje tri porcije mlijeka s niskim udjelom masti svaki dan imali su 34 posto veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti od ljudi koji su u prosjeku konzumirali samo jednu porciju mlijeka s niskim udjelom masti dnevno.

Na temelju ovih nalaza, znanstvenici su zaključili da unos mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti može biti povezan s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Međutim, ova studija je isključivo promatračka, pa ne može objasniti uzrok i posljedicu ove pretpostavke. Potrebna su daljnja dubinska istraživanja kako bi se utvrdilo može li mlijeko s malo masti biti uzrok Parkinsonove bolesti.