emailvision.org

Psihosocijalni je važan aspekt koji utječe na život svakog čovjeka. Ovaj aspekt treba uzeti u obzir od djetetova rasta i razvoja sve do ulaska u duboku starost. Međutim, znate li što je psihosocijalno? Koje su faze razvoja i faze u ljudskom životu?

Što je psihosocijalno?

Psihosocijalno je pojam koji se odnosi na to kako su mentalno zdravlje, misli i ponašanje osobe (psiho) povezani s potrebama ili zahtjevima društva (društveno).

Ovaj izraz popularizirao je 1950. godine psiholog Erik Erikson. Razvio je teoriju psihosocijalnog razvoja, na koju je utjecala psihoanalitička teorija Sigmunda Freuda.

Poput Freuda, Erikson je vjerovao da se osobnost osobe razvija u nizu faza. Međutim, za razliku od Freuda koji je objasnio koncept psihoseksualnosti, Erikson je opisao utjecaj društvenih iskustava na život osobe tijekom cijeloga života. Raspravlja o tome kako društvene interakcije i odnosi igraju ulogu u ljudskom razvoju i rastu.

Čimbenici koji utječu na psihosocijalni razvoj

Kroz ovu teoriju Erikson objašnjava da se osobnost osobe razvija kroz osam faza, koje se javljaju od djetinjstva do starosti. U svakoj fazi postoje dva elementa ili čimbenika za koje se kaže da utječu na razvoj osobnosti, a to su:

• Sukob

U svakoj fazi, Erikson vjeruje da će biti različitih sukoba koji će utjecati na vaš život. Ako uspijete prevladati ovaj sukob, tada ćete postati mentalno jaka osoba do kraja života. U međuvremenu, ako ne uspijete riješiti sukob, možda nećete razviti osnovne vještine potrebne da postanete jači i zdraviji.

• Razvoj ega identiteta

Ego identitet je samosvijest koju ljudi razvijaju kroz društvenu interakciju. Erikson je rekao da se ego identitet svakog ljudskog bića neprestano mijenja zbog novih iskustava i informacija dobivenih svakodnevnim interakcijama s drugim ljudima.

S tim u vezi, Erikson vjeruje da svijest o vlastitoj kompetentnosti ili sposobnosti može motivirati svačije ponašanje i postupke. Stoga, ako je svaka psihosocijalna faza dobro prošla, možete razviti ego identitet i imati sposobnost proći kroz ostatak svog života. Međutim, ako prođete kroz to loše, osjećat ćete se neadekvatnim do kraja života.

8 faza psihosocijalnog razvoja kroz vijekove

Izvještavajući iz Good Therapy, svaka faza u teoriji psihosocijalnog razvoja ima dva suprotna koncepta. Na primjer, povjerenje vs. nepovjerenje kao glavni sukob u ovoj fazi razvoja djeteta. Iako sve dobne skupine mogu imati problema s povjerenjem, smatra se da su sukobi povjerenja najintenzivniji u ovoj djetinjskoj fazi.

Osim toga, stopa uspjeha osobe u prethodnoj fazi može utjecati na to kako ona prolazi kroz kasnije faze. Na primjer, ako dijete nikada ne izgradi povjerenje u djetinjstvu, vjerojatno će odrasti u odraslu osobu koja ima problema s povjerenjem u odnosima.

Da budemo jasni, evo osam faza psihosocijalnog razvoja kako ih je opisao Erikson i kako oni utječu na ljudski život:

• Faza I (novorođenče-18 mjeseci): povjerenje vs. nepovjerenje

Ovo je početna faza razvoja djetetove osobnosti. Tijekom ove faze, bebe uče vjerovati drugima, posebno svojim skrbnicima, na temelju toga koliko dobro skrbnici reagiraju na njihove potrebe i osiguravaju ih.

Ako se vaša beba osjeća dobro i zbrinuto, ona će razviti osjećaj povjerenja u druge i osjećati se sigurno. S druge strane, ako su roditelji nedosljedni u brizi za bebu ili se beba osjeća zanemareno, teško će vjerovati drugima, biti sumnjičav ili tjeskoban.

Također neće imati vjere u svijet oko sebe i njegove nade u druge će izblijedjeti ako se jednog dana pojavi problem. Ovo stanje može dovesti do razvoja straha.

• Faza II (18 mjeseci-3 godine): autonomija vs. stida i sumnje

Tijekom ove faze dijete počinje učiti o samokontroli i postaje samostalnije. u ovoj fazi, treniranje kahlice kaže se da ima važnu ulogu u razvoju ovog stava.

Uspjeh u ovoj fazi dovest će do želje ili htjeti. Ako roditelji odgajaju djecu da budu samostalnija, djeca će biti sigurnija i osjećati se sigurnije u svoju sposobnost opstanka u svijetu. Međutim, ako je kritiziran, pretjerano kontroliran ili mu se ne daje prilika da se kontrolira, uvijek će ovisiti o drugima i sramiti se i sumnjati u svoje sposobnosti.

• III faza (predškolska dob 3-5 godina): inicijativa vs. osjećaj krivnje

Treća faza psihosocijalnog razvoja je inicijativa nasuprot krivnje. Tijekom ove faze djeca će se sve više usredotočiti na to da sami rade stvari i postavljaju svoje ciljeve kroz igru ​​i društvenu interakciju.

Ako roditelji daju svojoj djeci priliku da se igraju i druže s drugim ljudima, ona će razviti osjećaj za inicijativu i moći će voditi druge i donositi odluke. S druge strane, ako se djetetu ne daju te mogućnosti, ono će razviti osjećaj krivnje i sumnje u svoje sposobnosti.

• IV faza (školska dob 5-12 godina): industrija (kompetencija) vs. inferiornost

U ovoj četvrtoj psihosocijalnoj fazi djeca će u školi početi učiti razne posebne vještine. Stoga učitelji i vršnjaci imaju važnu ulogu u ovoj fazi. U ovoj fazi djeca su sve svjesnija sebe kao pojedinaca i počinju se uspoređivati ​​s drugima.

Ako se ističe u odnosu na svoje vršnjake, može razviti samopouzdanje i ponos na svoja postignuća i sposobnosti (kompetentan). Međutim, djeca će se osjećati inferiornima (inferiornima) ako ih roditelji ili učitelji ograniče u razvoju vlastitih kompetencija.

7 stvari koje roditelji moraju učiniti za mentalno zdravlje djece

• V. stupanj (12-18 godina): identitet vs. zbrka uloga

Konflikt identiteta naspram konfuzije uloga je u fazi razvoja adolescenata, kada adolescenti traže identitet i osobni identitet koji će utjecati na njihove živote u budućnosti. Može isprobati različite persone kako bi odredio koja mu uloga najbolje odgovara.

Ako je tinejdžer uspješan u ovoj fazi, moći će održati i biti dosljedan u svom identitetu. Međutim, ako ne uspije, može doživjeti krizu identiteta i postati zbunjen oko toga što stvarno želi za budućnost. Taj će neuspjeh izazvati zbrku uloga, što onda izaziva sumnje u sebe ili svoje mjesto u društvu.

• Stadij VI (mladi odrasli 18-40 godina): intimnost vs. izolacija

Šesta faza u teoriji psihosocijalnog razvoja je intimnost nasuprot izolaciji koja postoji u ranoj odrasloj dobi. U ovoj se fazi glavni sukob usredotočuje na stvaranje intimnih odnosa i romansu, što više vodi dugoročnoj predanosti nekom drugom, a ne obitelji.

Uspjeh u ovoj fazi može rezultirati trajnim, sretnim vezama i osjećajem sigurnosti. Neuspjeh u ovoj fazi, kao što je izbjegavanje intimnosti ili strah od obveze, može dovesti do usamljenosti i osjećaja izoliranosti, ili ponekad čak i depresije.

• Faza VII (odrasli 40-65 godina): generativnost vs. stagnacija

Fokus u ovoj psihosocijalnoj fazi je doprinos društvu i sljedećoj generaciji, uključujući odgoj djece. Ljudi koji su uspješni u ovoj fazi osjećat će da su korisni jer doprinose budućnosti društva.

U međuvremenu, osoba koja ne uspije osjećat će da ništa nije pridonijela svijetu, pa postaje stagnira i osjeća se neproduktivno.

• Faza VIII (zrelost 65 godina i više): integritet ega vs. očaj

Posljednja faza u psihosocijalnom razvoju je integritet ega naspram beznađa, koje se razvija u starosti do smrti. U ovoj fazi, stariji ljudi ulaze u fazu samorefleksije, vrijeme u kojem razmišljaju o životu koji su živjeli tijekom svog života.

Ako je zadovoljan svojim životom, s ponosom će se suočiti sa starošću i smrću. S druge strane, ljudi koji su tijekom života imali razočaranja ili žaljenja mogu se osjećati beznadno.

Raspored cijepljenja