emailvision.org

Kada plivate, ronite ili svirate glazbeni instrument, morate zadržati dah. Međutim, ljudi ne mogu predugo zadržavati dah jer je disanje neophodno za pravilno funkcioniranje tjelesnih organa.

Postoji nekoliko reakcija koje će se pojaviti kada pokušate zadržati dah. Ako tijelo nema veliki kapacitet skladištenja kisika, zadržavanje daha može uzrokovati oštećenje organa.

U sljedećem objašnjenju saznajte koliko dugo ljudi mogu zadržati dah i njihov učinak na tijelo.

Mogu li ljudi dugo zadržavati dah?

Prosječna osoba koja ne radi određene vježbe disanja u stanju je zadržati dah 1 do 2 minute. Kada zadržite dah, razina kisika u tijelu će pasti (hipoksija), a razina ugljičnog dioksida će polako rasti jer se te tvari također oslobađaju tijekom disanja.

Visoke razine ugljičnog dioksida u tijelu potaknut će mozak da reagira povećanjem želje za disanjem. Zbog ove reakcije osjetit ćete bol ili peckanje oko prsa.

Što duže zadržavate dah, mišići oko dijafragme će se kontrahirati (zategnuti) i prisiliti vaše tijelo da diše. Ovo stanje može uzrokovati osjećaj gušenja.

Ako nastavite zadržavati dah nakon više od 2 minute, počet ćete gubiti svijest jer vaš mozak dobiva manje kisika. Tijelo tada može doživjeti grčeve, nemogućnost kontrole pokreta i hiperventilaciju.

Ako nastavite zadržavati dah dulje od 5 minuta, odmah se možete onesvijestiti, pa čak i neki organi kao što su jetra, bubrezi i mozak mogu biti oštećeni.

Međutim, neki ljudi mogu duže zadržati dah

Koliko dugo ljudi mogu zadržati dah ovisi o sposobnosti tijela da skladišti kisik. To je određeno kapacitetom pluća, funkcijom slezene i prilagodbom tijela na okoliš.

Ljudi koji su rođeni i dugo žive u planinskim područjima mogu duže zadržati dah od ljudi koji žive u nizinama. To je zato što se tijelo prilagodilo sloju zraka u gorju koji je tanji i sadrži niske razine kisika.

Oni koji žive u obalnim područjima i često rone također imaju sposobnost dovoljno dugo zadržati dah. Na primjer, ljudi iz Bajaua mogu roniti bez ronilačke opreme i boca s kisikom do 5 sati.

Prema istraživanjima, njihova tijela imaju slezenu koja je upola manja od normalne. Veća veličina slezene znači da ima više krvnih stanica bogatih kisikom.

Profesionalni ronioci, sportaši ili neki sportaši također mogu duže zadržati dah jer imaju veći kapacitet pluća za pohranu kisika.

Neki ljudi koji prakticiraju određene tehnike disanja ne mogu disati duže od 10 minuta. Ova tehnika disanja zahtijeva od osobe da udahne što više čistog zraka nekoliko minuta prije nego što zadrži dah.

Opasnost od predugo zadržavanja daha

Međutim, nemojte pokušavati zadržati dah dulje od 2 minute ako niste osposobljeni za ovu tehniku ​​disanja. Kao što je već objašnjeno, predugo zadržavanje daha može uzrokovati otežano disanje, napadaje, gubitak svijesti i oštećenje organa.

Studija o Časopis za sportsku medicinu čak spominje da ronioci ili ljudi koji su navikli dugo zadržavati dah mogu imati zdravstvene probleme kao što su:

• dušična narkoza (povećana razina dušika u tijelu),
• plućno krvarenje,
• ozljeda pluća,
• plućni edem,
• srčani udar,
• Oštećenje DNK, i
• poremećena funkcija mozga.

Dakle, može li osoba umrijeti od zadržavanja daha? Rizik od smrti zbog zadržavanja daha veći je kada ste u vodi.

Razlog je u tome što se možete utopiti jer refleks tijela da uzima kisik zapravo vas tjera da udišete puno vode koja odmah ispunjava pluća.

Ako niste u vodi, vaše tijelo će zapravo automatski nastaviti disati nakon što počnete gubiti svijest. Kobne posljedice mogu se doživjeti kada namjerno nastavite zadržavati dah.

Ima li koristi od zadržavanja daha?

Nekoliko studija je pokazalo da postoji nekoliko prednosti zadržavanja daha. Jedna od tih prednosti je poboljšanje funkcije pluća ili poboljšanje sposobnosti disanja. Dok su ostale pogodnosti:

• produžiti životni vijek,
• njeguju mozak jer održava funkciju regeneracije stanica,
• povećati imunitet protiv bakterijskih infekcija, i
• opustite tijelo.

No, važno je napomenuti da su istraživanja o prednostima zadržavanja daha još uvijek ograničena na početna ispitivanja, od kojih se većina provodi na životinjama ili eksperimentalnim stanicama u laboratoriju. Dakle, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se dokazale te potencijalne prednosti.

Sposobnost dugotrajnog zadržavanja daha ponekad je potrebna za obavljanje određenih aktivnosti. Međutim, ako nemarno zadržavanje daha može predstavljati ozbiljne rizike.

Ako želite poboljšati svoju sposobnost zadržavanja daha, trebali biste raditi posebne vježbe disanja koje vodi obučeni stručnjak.

Savjetovanje s liječnikom ili respiratornim terapeutom također može dati preporuke za vježbe disanja koje mogu povećati kapacitet pluća.