5 loših utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje tijela

Zagađenje ili onečišćenje zraka glavni je problem globalnog zdravlja okoliša. Studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2013. godine zaključila je da je zagađenje zraka uzrok raka kod ljudi. Pogotovo rak pluća. Koje druge učinke na zdravlje može uzrokovati onečišćenje zraka?

Utjecaj onečišćenja zraka onečišćujućim tvarima

U zraku koji svakodnevno udišete nalaze se različite vrste zagađivača. Počevši od ugljičnog monoksida (CO), sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), hlapljivih organskih spojeva (VOC), ozona (O3), do teških metala.

Svi ti zagađivači imaju različite kemijske sastave, reakcijska svojstva, emisije, vrijeme raspadanja (raspadanja) i brzinu širenja na određenoj udaljenosti.

Slijede neki od loših učinaka onečišćenja zraka na zdravlje:

1. Određena stvar (PM)

Određena stvar ili PM je skup čvrstih ili tekućih čestica pronađenih u zraku. Glavne komponente PM su sulfati, nitrati, amonijak, natrijev klorid, čađa, mineralna prašina i voda.

Prisutnost PM u zraku snažno je povezana s povećanom smrtnošću i oboljenjima tijekom vremena. Što je manja veličina, to se te štetne čestice lakše udišu i apsorbiraju u plućno tkivo, gdje potom teku u krv. Čestice veličine 2,5 mikrona ili manje najviše su izložene opasnosti od oštećenja zdravlja i izazivanja raznih bolesti.

Ne samo to. Izloženost zagađivačima u zatvorenom prostoru iz dima iz tradicionalnih peći na drva ili drveni ugljen može povećati rizik od akutnih respiratornih infekcija, bolesti srca, kronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i rizik od prerane smrti u mladoj dobi.

2. Ozon (O3)

Ovdje se misli na ozon koji nije sastavni dio Zemljine atmosfere. Ozon, koji je opasan zagađivač, nalazi se na tlu

Ozon u tlu je glavni sastojak smoga koji nastaje reakcijom sunčeve svjetlosti sa zagađivačima zraka, kao što su dušikovi oksidi (NOx) i hlapljivi organski spojevi (VOC) iz dima vozila, kemikalija i industrijskog otpada. Zato će se tijekom ljeta povećati rizik od utjecaja onečišćenja zraka zbog sadržaja ozona u tlu.

Višak ozona u zraku može oslabiti funkciju pluća. Kao rezultat toga, to će uzrokovati probleme s disanjem, potaknuti ponavljanje simptoma astme, a također će uzrokovati bolest pluća.

Trenutno se u Europi prizemni ozon smatra jednom od čestica onečišćenja zraka koje najviše zabrinjava. O tome svjedoči nekoliko studija koje kažu da je dnevna stopa smrtnosti porasla za 0,3%, a bolesti srca za 0,4%, svaka čestica ozona u zraku porasla je za 10 mikrograma po kubičnom metru, prenosi Science Daily.

3. Dušikov dioksid (NO2)

Dušikov dioksid je glavni izvor nitratnih aerosola koji tvore male fragmente čestica. Razine dušikovog dioksida u zraku koje prelaze 200 mikrograma po kubnom metru smatraju se otrovnim plinom koji šteti tijelu.

Razlog je u tome što čestice koje uzrokuju onečišćenje zraka mogu uzrokovati upalu koja utječe na funkciju dišnog trakta. Glavni izvori emisija dušikovog dioksida obično dolaze iz procesa izgaranja, kao što su grijanje, proizvodnja električne energije, motori vozila i brodovi.

Studija je pokazala da su se simptomi bronhitisa kod djece s astmom poboljšali nakon dugotrajnog izlaganja česticama dušikovog dioksida. Štoviše, funkcija pluća će također oslabiti kada udahnete previše čestica dušikovog dioksida u zraku.

4. Sumporov dioksid (SO2)

Sumporov dioksid je bezbojni plin karakterističnog oštrog mirisa. Čestice koje uzrokuju onečišćenje zraka nastaju izgaranjem fosilnih goriva.

Glavni izvor sumporovog dioksida dolazi iz sagorijevanja fosilnih goriva kao što su ugljen i nafta koja se koriste za grijanje kućanstava, proizvodnju električne energije i motorna vozila. Osim toga, taljenje mineralnih ruda koje sadrže sumpor također doprinosi letenju čestica sumporovog dioksida u zraku.

Sumpor dioksid može oštetiti i utjecati na različite funkcije sustava u tijelu. Počevši od oštećenja dišnog sustava, smanjene funkcije pluća, do iritacije očiju.

Prekomjerno izlaganje tim kemijskim spojevima također može uzrokovati kašalj, astmu, kronični bronhitis i povećati rizik od respiratornih infekcija.

5. Ugljični monoksid (CO)

Ugljični monoksid je otrovan plin koji uzrokuje onečišćenje zraka. Ovaj plin je bezbojan, bez mirisa, čak ne iritira kožu i oči. Međutim, udisanje velikih količina ugljičnog monoksida vrlo je opasno, pa je loš rizik za zdravlje organizma.

Izgaranje plina, nafte, benzina i krutog goriva ili drva, neki su izvori plina ugljičnog monoksida. Za ugljični monoksid se kaže da je opasan plin jer sprječava vezanje kisika za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama.

Umjesto toga, ugljični monoksid će se izravno vezati na hemoglobin. Kao rezultat toga, dotok kisika u srce će se smanjiti, što će rezultirati nedostatkom kisika u tijelu.

Održavanje zdravlja usred zagađenog zraka

Podaci WHO-a pokazuju da 9 od 10 ljudi na svijetu udiše zrak koji je već jako zagađen zagađivačima. Evo nekoliko jednostavnih i učinkovitih savjeta za zaštitu vas i vaše obitelji od opasnosti od onečišćenja zraka:

  • Zagađenje zraka najgore će se osjetiti tijekom vrućeg dana. Dakle, maksimalno ograničite vrijeme svojih aktivnosti na otvorenom samo ujutro ili navečer.
  • Izbjegavajte hodanje, vježbanje ili vožnju biciklom ulicama s gustim prometom. Ako je nemoguće izbjeći, nosite masku ili pokrijte usta i nos rupčićem kako biste filtrirali plinove i pare.
  • Štedite struju kod kuće. Električna energija i drugi izvori energije stvaraju onečišćenje zraka. Smanjenjem potrošnje energije možete pomoći u poboljšanju kvalitete zraka ograničavanjem emisija stakleničkih plinova. Ujutro do podne ugasite svjetla, a ako nije potrebno isključite klimu.
  • Koristite autobuse, prigradske vlakove, MRT/LRT ili druge alternative umjesto da vozite vlastiti automobil. Ako je dovoljno daleko, ali je odredište u istom smjeru, pokušajte presjeći tuđe automobile.
  • Nemojte spaljivati ​​smeće. Spaljivanje smeća jedan je od glavnih izvora onečišćenja u zemlji.
  • Jedite zdravu hranu koja je posebno bogata antioksidansima, poput svježeg voća i povrća. Antioksidansi mogu pomoći u zaštiti vašeg tijela od štetnih učinaka slobodnih radikala nastalih zagađenjem zraka.
  • Razmislite o kupnji pročistača zraka u prostoriji (pročišćivač vode).
  • Redovito čistite AC filter.
  • Operite plahte i plišane igračke kako biste se riješili grinja.
  • Otvorite prozore kako biste stari zrak cirkulirali s novim po sunčanom danu cool.
  • Ne dopustite nikome da puši u prostoriji.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found