emailvision.org

Med proizvode pčele preradom nektara iz cvjetnica pomoću enzima koji se nalaze u njihovoj slini. Zbog svoje prirodno slatke prirode, med se često koristi kao zdravija zamjena za šećer. Zdravstvene prednosti meda također često čine ovu žutu gustu tekućinu koja se koristi kao lijek za razne zdravstvene probleme do kozmetičkih tretmana. Dakle, može li med ustajati?

Med može ustajati, istina ili ne?

Kada kupujete med u najbližem supermarketu ili štandu, možete primijetiti da je na pakiranju meda naveden rok trajanja. To je ono zbog čega mnogi ljudi misle da med može ustajati. Zapravo, med u svom najčišćem i prirodnom obliku - bez dodanog šećera ili drugih sastojaka - ne može biti ustajalo.

Čisti med ima veliku količinu šećera. Zapravo, 80% meda se sastoji od prirodnih šećera. Ovaj visoki šećer inhibira rast različitih vrsta mikroba, poput bakterija i gljivica. Osim toga, sadržaj vode u medu je vrlo mali što ga čini vrlo gustom teksturom. Zbog te viskoznosti šećer ne može fermentirati, a kisik se u njemu ne otapa. Na taj način mikrobi koji uzrokuju pokvarenu hranu ne mogu rasti, a kamoli se razmnožavati.

Med također ima prosječnu pH razinu od 3,9 što ukazuje da je ova slatka tekućina kisela. Bakterije koje uzrokuju određenu kontaminaciju hrane, kao što su C. diphtheriae, E. coli, Streptococcus i Salmonella, ne mogu rasti u kiseloj sredini. Kisela priroda je ono što čini da med traje jako dugo.

Zatim, čisti med ima poseban enzim zvan glukoza oksidaza koji djeluje na suzbijanje rasta bakterija. Enzim je prirodno sadržan u pčelinjoj slini koja se zatim otapa u nektar (biljni sok) tijekom razdoblja proizvodnje meda.

Kada med sazrije, kemijski proces koji pretvara šećer u glukonsku kiselinu proizvodi spoj nazvan vodikov peroksid. Ovi spojevi daju medu njegova antibakterijska i druga antimikrobna svojstva kao što su polifenoli i flavonoidi koji pomažu u sprječavanju rasta mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje.

Međutim, med može pogoršati kvalitetu

Med može ustajati je pogrešna pretpostavka. Čisti med nema rok trajanja. Unatoč tome, kvaliteta meda može se smanjiti i stoga više ne može biti zdrav, čak ni u opasnosti od izazivanja bolesti, ako je kontaminiran stranim mikrobima tijekom nehigijenskog procesa proizvodnje.

Kako navodi Healthline, spore neurotoksina C. botulinum čak su pronađene u nekim uzorcima meda. Ove spore su bezopasne za odrasle, ali mogu povećati rizik od botulizma dojenčadi. Zato se vrlo male bebe ne smiju hraniti medom.

Osim toga, određene vrste biljnog otrova mogu se nositi pčelinjom slinom dok skuplja nektar. Najčešći su grajanotoksini iz Rhododendron ponticum i Azalea pontica. Med proizveden iz ove biljke može uzrokovati vrtoglavicu, mučninu i probleme s otkucajima srca i krvnim tlakom ako se proces proizvodnje ne kontrolira strogo. Tvar poznata kao hidroksimetilfurfural (HMF) može se pojaviti tijekom proizvodnje meda. Nekoliko studija je pronašlo dokaze da HMF ima negativne učinke na zdravlje, poput oštećenja stanica i DNK. Iz tog razloga med ne smije sadržavati više od 40 mg HMF-a po kilogramu.

Štoviše, med koji se masovno proizvodi u tvornicama može se namjerno kontaminirati na različite načine kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Primjerice, pčele se namjerno hrane šećernim sirupom od kukuruza (fruktoze). Osim toga, proizvođači ga također mogu kontaminirati dodavanjem jeftinih zaslađivača u med. Ovaj umjetni šećer može učiniti pakirani med ustajalim.

Ne samo to. Kako bi se ubrzao proces proizvodnje, med se često bere prije nego što sazrije. Kao rezultat toga, med ima veći udio vode nego inače, što ga dovodi u opasnost od fermentacije i promjene okusa. To uzrokuje da med postane ustajali.

Pogrešan način skladištenja meda može ga učiniti ustajalim

Ako je vaš sirovi med vrlo dobre kvalitete, ali pohranjen na pogrešan način, može izgubiti antimikrobna svojstva, a zatim ustajati. Ako med izgleda pjenasto ili tekuće, najbolje ga je baciti. To znači da je med kontaminiran i da više nije prikladan za konzumaciju.

Kako bi med duže trajao, čuvajte ga u hermetički zatvorenoj posudi koja je dobro zatvorena. Čuvati na hladnom i suhom mjestu, na sobnoj temperaturi od oko -10 do oko 20°C. Ne ostavljajte med na otvorenom kako bi bio izložen vanjskom okruženju i povećao rizik od bakterijske kontaminacije iz okolnog zraka. Ostavljanjem pakiranja meda dugo otvorenim može se povećati i sadržaj vode, tako da med brzo fermentira i pokvari se.

Med možete čuvati u hladnjaku. Med će se malo stvrdnuti nakon što je duže vrijeme bio u hladnjaku, ali možete ga kratko zagrijati na laganoj vatri i dobro promiješati dok se ne vrati u prvobitnu teksturu. Nemojte ga zagrijavati na visokim temperaturama niti kuhati u vodi jer će to narušiti njegovu kvalitetu.

Kada uzimate med iz posude za preradu ili konzumiranje, pobrinite se da koristite čist i sterilan pribor da ga izvadite. Nemojte koristiti isti alat za uzimanje meda drugi put. Ne zaboravite dobro zatvoriti posudu za med nakon svake upotrebe.

Za više detalja pogledajte upute za skladištenje na pakiranju jer je sastav svakog meda drugačiji.